Alan i Nevenka Hranjec Belak iz Goričana posadili su 2008. batat kako bi mogli pokriti rate kredita. Sada su jedni od omiljenih eko proizvođača u Međimurju, a njihovi se proizvodi mogu pronaći i na Wolt Marketu
Međimurci Alan (55) i Nevenka (54) Hranjec Belak iz Goričana bili su jedni od brojnih ljudi u Hrvatskoj koji su ugovorili zaduženje u švicarskim francima. Uslijed naglog rasta rate kredita za kuću, našli su se u situaciji da su trebali osigurati dodatne prihode uz redovan posao kako bi i dalje mogli podmiriti obveze prema banci.
Odlučili su posaditi batat. Uzmimo u obzir da se radi o 2008. godini, i u to vrijeme ta namirnica nije bila toliko poznata hrvatskoj kuhinji, ali je njima bila jako ukusna i draga, i vjerovali su da će naći svoje tržište. Osim toga, odlučili su ga posaditi na ekološki način, što je u to doba bila još veća nepoznanica od samog batata, ali oni su osobno preferirali tako uzgojene namirnice. Naprosto, nisu htjeli uzimati prečace i odlučili su da će, iako pod pritiskom kredita, napraviti taj pothvat pod uvjetima koji oni žele.
Tako su posadili tisuću sadnica batata na imanju Nevenkinih roditelja. Uzgojili ga ekološki, sami izvadili, pa stavili na prodaju ispred svoje kuće. I prodali su sve, a njihovi kupci su bili oduševljeni kvalitetom batata.
Nakon toga su posadili butternut tikve, i ujedno krenuli u službeno ekološko certificiranje. Poslije su svom eko poljoprivrednom portfelju dodali i bazgu te koprivu, pa tako danas, uz sirovine, imaju čak 12 proizvoda kao što su Tikvić slatkić (namaz od butternut tikve), Batatić (namaz od batata), kao i Sirupić koprive, Sirupić cvijeta bazge, Sirupić bobica bazge te sokiće od sva tri sirupa.
I tako se iz tog jednog pritiska za dodatnim prihodima rodila priča o OPG-u Hranjec Belak i u potpunosti promijenila život obitelji iz Goričana koja je sada jedan od omiljenih eko proizvođača u Međimurju. Njihovi proizvodi se mogu pronaći u brojnim specijaliziranim trgovinama, ali i na Wolt Marketu, koji njihove proizvode svakodnevno distribuira po cijelom Zagrebu.
Malo je reći da Alan i Nevenka nisu očekivali ovakav rasplet događaja kada su 2008. posadili prve sadnice batata.
- U to vrijeme stvarno nam je prioritet bila dodatna zarada. Razmišljali smo prvo o sadnji lješnjaka ili oraha, ali je vrijeme povrata za te kulture oko sedam godina, stoga nam je izbor pao na batat. Ljudi su u početku bili malo skeptični, jer nisu poznavali kulturu, čak su nam znali doći susjedi na polje i pitati je li to paprika. No, dobar okus je na kraju presudio i cijelu priča se nakon toga zakotrljala prema svemu što imamo danas - govori Nevenka, koja dolazi iz poljoprivredne obitelji.
Njeni roditelji su bili ratari i sadili kukuruz, uljanu repicu, pšenicu te krumpir, tako da je ona od malih nogu navikla na život od polja. Čak je u mlađim danima imala plan studirati agronomiju, no roditelji su je odgovorili od tog poziva, govoreći joj da „će se samo mučiti“. Stoga je upisala ekonomiju i ostavila poljoprivredu u retrovizoru, ali život ju je na kraju vratio pozivu od kojeg je sve počelo.
Iako, priznaju oboje, nije to lagan posao. Iziskuje jako puno fizičkog rada i potpuno je drugačija perspektiva kada sadiš povrće za sebe u vrtu i kada proizvodiš za prodaju. Tu su ujedno i razni administrativni poslovi potrebni za očuvanje eko certifikata, zakoni, ali i borba s klimatskim promjenama koje su iz godine u godinu sve nepredvidljive. Kako kažu, današnja poljoprivreda nema skoro pa nikakve veze s onom kojom se bavio Nevenkin pokojni djed. Njima su veliki pomoć njihovi sinovi, bez kojih, kažu, sigurno ne bi sve ovo uspjeli podići na noge.
Upravo zato ističu da treba cijeniti svaki proizvod koji iznjedre hrvatski poljoprivrednici, ali i podržavati lokalni uzgoj kako bi se stalo na kraj sve rastućim statistikama uvoza povrća i voća.
- Ne znam jesu li ljudi svjesni koliko dobroga čine ako kupuju lokalni proizvod. Onim svojom kupovinom ne podupiru samo jednu obitelj, već cijelu zajednicu pa i cijelu hrvatsku poljoprivredu. Zato smo neizmjerno zahvalni svakom našem kupcu, jer bez njih, ne bi bilo ni nas - ističe Alan te se zahvaljuje i svim trgovinama koje su odlučile uvrstiti njihove proizvode na svoje police. Naime, njihovi se namazi i sirupi mogu pronaći u asortimane Veronike, Mrkvice, bio&bio trgovina, SPAR-a, ali i Wolt Marketa.
Upravo je Wolt, vodeća dostavna platforma u Hrvatskoj, prepoznao važnost ulaganja u domaće proizvođače te je nedavno predstavio novi, osvježeni identitet svoje vlastite trgovine. Wolt Market odlikuje sada zelena boja koja simbolizira svježinu i kvalitetu, ali i dublju povezanost s lokalnim proizvođačima, što predstavlja temeljni stup dugoročne strategije na hrvatskom tržištu. Posebno se ističe suradnja s OPG-ovima, kojima Wolt Market omogućuje da bez vlastitih logističkih kapaciteta brzo i učinkovito prošire dostupnost svojih proizvoda u cijelom gradu, uz visoku vidljivost i marketinšku podršku.
- Važnost potpore lokalnim proizvođačima je nešto što u Međimurju postoji već dugi niz godina. Mi smo prva bio regija u Hrvatskoj, uveli smo ekološku prehranu u škole, a tu je i naš Međimurski štacun, trgovina koja u ponudi ima samo proizvode iz međimurskog kraja i možemo se pohvaliti da prodamo više robe u Čakovcu nego neki srednje veliki lanci u Zagrebu. Osobno, mislim da bi svaka županija trebala imati svoj štacun - govori Alan.
Naravno, uspjeh ne dolazi samo zbog lokalnog patriotizma, već i zbog konstantne inovacije i ulaganja u kvalitetu. Bračni par Hranjec Belak kaže da im je skladište premalo za sve silne novitete koje bi htjeli uvesti. Najnoviji proizvod im je ekstra džem od bobica bazge, kakav rijetko tko proizvodi u Hrvatskoj, te matični sok od bobica bazge u kojem nema dodanih šećera, dakle radi se o 100 postotnom soku dobivenom od bobica bazge.
Što se pak tiče budućnosti, već imaju nove planove, iako su svjesni da im nedostaje tehnološka pozadina u vidu pogona i većeg skladišta kako bi priču podignuli na višu razinu. To novo poglavlje mogli bi započeti njihovi sinovi - jedan je na medicini, drugi na agronomiji. Kako kažu Alan i Nevenka, oni ih neće siliti da idu tim putem, ali, ako pokažu želju, prilika za to će ih čekati.